Nkuko byatangarijwe mu kiganiro inzego zirimo Polisi y’u Rwanda, RRA, Ikigo cy’Igihugu gitsura Ubuziranenge,RSB, Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi, Minisiteri y’Inganda, Ubucuruzi n’Ibikorwa by’Umuryango wa Afurika y’u Burasirazuba, iy’Ubuzima na RDB, zahaye itangazamakuru kuri uyu wa Gatanu, hagaragajwe ko uyu mukwabu wabaye ku itariki 15 na 16 Ukuboza, maze ibyo byose bakabifatira mu maduka n’amadepo acuruza imiti bigera kuri 83 hirya no hino mu Mujyi wa Kigali.
CP Butera Emmanuel ushinzwe ibikorwa muri Polisi y’u Rwanda n’abandi bayobozi bari baturutse muri izo nzego bafatanyije muri iki gikorwa, batangaje ko ibicuruzwa bitujuje ubuziranenge byafashwe, byiganjemo ibiribwa, ibinyobwa, imiti n’amafumbire mvaruganda, byose bifite agaciro ka miliyoni 140 z’amanyarwanda.
CP Butera asaba abaturage kubanza kwitegereza ibyo bagiye kugura, akaburira abakora n’abacuruza ibitujuje ubuziranenge ko bateganyirijwe ibihano bikakaye.
Ati “Icyo dusaba abaturage ni ukwitegereza ibyo bagiye kugura bakareba niba byujuje ubuziranenge, kuko iyo umuntu akoresheje ikintu kidafite ubuziranenge bigira ingaruka ku buzima bwe. Ababikora n’ababicuruza, bamenye ko hari ingamba zikarishye kuko baba bari kwangiza ubuzima bw’abanyarwanda n’ubukungu bw’igihugu.”
Umuyobozi w’ishami rigenzura iyubahirizwa ry’ubuziranenge muri RBS, Nzayire Philippe yavuze ko abaturage bagomba kugira uruhare mu kugenzura ibicuruzwa bitujuje ubuziranenge bagatanga n’amakuru.
Ati “Abaturage bo bagura, bakwiye gushishoza. Ibyo babonye bagatanga amakuru, bakwibanda ku matariki, uko ibicuruzwa bipfunyitse, n’ibindi.”
Izi nzego zitangaza ko abafatanywe ibi bicuruzwa batangiye gukurikiranwa n’inzego z’ubutabera kugira ngo bahabwe ibihano nk’uko amategeko abiteganya.
Bashimangira ko hakwiye gukazwa ingamba cyane ku mipaka kugira ngo ibicuruzwa byose bihanyujijwe bibe byujuje ubuziranenge.
Uyu mukwabu wakozwe muri gahunda ya Polisi mpuzamahanga (Interpol), ifatanyije na EAPCCO, Umuryango uhuza abayobozi bakuru ba za Polisi zo mu bihugu byo mu burasirazuba bwa Afurika, wiswe “Operation Fagia” hagamijwe gufata no gukura ku isoko ibikoresho, ibiribwa n’ibinyobwa by’ibyiganano byinjiye mu bihugu mu buryo butemewe n’amategeko n’ibitujuje ubuziranenge hagamijwe kurinda ubuzima bw’abaturage b’ibyo bihugu n’ubukungu bwabyo.
Mu gitabo cy’amategeko ahana y’u Rwanda, ingingo ya 598, ivuga ko umuntu utanga imiti cyangwa ukora ibintu byagira ingaruka ku buzima bw’abantu, ahanishwa igifungo kiri hagati y’amezi atandatu n’imyaka ibiri n’ihazabu y’amafaranga y’urwanda kuva kuri miliyoni imwe kugeza kuri eshanu.



















TANGA IGITEKEREZO